Prijedor danas

Danas, prema procjenama na području grada Prijedora živi oko 110.000 stanovnika (132 st/km2), od čega 48% čini gradsko, a 52% seosko stanovništvo. Prema podacima gradske službe za društvene djelatnosti, na području grada Prijedora 1991. godine živjelo je 49.454 Bošnjaka (43,97%), 47.754 (42,46%) Srba, 6.300 (5,60%) Hrvata i 8.971 (7,98%) stanovnika koji su se izjasnili kao ostali.

Prirodno kretanje i biološka reprodukcija (obnavljanje) stanovništva imaju veliki značaj za društveni, ekonomski i prostorno demografski razvoj, za vitalne, egzistencijalne interese svake zemlje i naroda. U periodu od 1999. godine do 2002. godine uočljive su negativne tendencije u kretanju stanovništva u gradu Prijedoru. To se prije svega ogleda u padu nataliteta i povećanju mortaliteta. Uzimajući u obzir da sklapanje brakova u toku perioda od 2002. godine ima blagi rast, a da su razvodi brakova u značajnom padu, to je u narednom periodu za očekivati jačanje pozitivnih tendencija u kretanju stanovništva u gradu Prijedoru. Na teritoriji Prijedora je trenutno nastanjeno oko 17 000 izbjeglih lica i 24.000 povratnika. Na teritoriji grada žive i narodi drugih nacionalnosi kao što su Česi, Rumuni, Sloveni, Ukrainci, Romi i dr.
Prijedor je najvećim dijelom svog razvoja karakterisan kao trgovačko središte, a tome je doprinijela činjenica da je ubrzaniji razvoj grada uslijedio nakon izgradnje željezničke saobraćajnice koja je povezivala Banjaluku i Zagreb 1873. godine.
Snažan razvoj grad je doživio nakon Drugog svjetskog rata, a nosioci razvoja bili su Rudnici željezne rude Ljubija i Fabrika celuloze i papira Celpak. Izuzetno atraktivan potencijal za različite oblike zajedničkih ulaganja sa partnerima koji žele ući u procese ekonomskih ulaganja na ovim prostorima predstavljaju značajna ležišta mineralnih sirovina te mineralnih voda Rudnika Ljubija.

 

FaLang translation system by Faboba